Zašto zdravlje jajnika može biti važno za healthspan i healthy longevity

Kada govorimo o starenju žene, najčešće govorimo o menopauzi, padu estrogena i prestanku reproduktivne funkcije.

Ali jajnici nisu samo “tvornice jajnih stanica”.

Oni su endokrini organ koji tijekom cijelog  života žene komunicira s gotovo cijelim organizmom. Njihovi hormoni i druge signalne molekule utječu na metabolizam, krvne žile, kosti, mozak, mišiće, kožu i imunološki sustav.

Zato se danas sve više postavlja jedno zanimljivo pitanje:

Može li starenje jajnika biti jedan od važnih čimbenika koji određuju kako će žena starjeti kroz godine?

Najnovija istraživanja upravo počinju povezivati biologiju starenja jajnika s konceptom healthspana – broja godina tijekom kojih ostajemo funkcionalni, vitalni i metabolički zdravi.

Jajnik stari prije nego što to nužno primijetimo

Jajnik je jedan od organa koji pokazuje vrlo izražene promjene povezane sa starenjem.

S godinama se smanjuje broj folikula, mijenja se funkcija stanica jajnika, raste oksidativni i metabolički stres, mijenja se funkcija mitohondrija i povećava se stanična senescencija.

Uz to se mijenja i tkivo samog jajnika.

U starijem jajniku povećava se taloženje kolagena i dolazi do promjena izvanstaničnog matriksa. Opisuju se fibroinflamatorne promjene, povećana prisutnost senescentnih stanica i promjene imunološkog mikrookoliša.

Drugim riječima, jajnik s godinama ne postaje samo manje funkcionalan.

On se strukturno mijenja.

Možemo ga zamisliti kao tkivo koje postupno postaje manje elastično, više fibrozno, ožiljkasto i metabolički nepovoljnije za normalnu funkciju.

Senescentne stanice i “inflammaging”

Jedna od važnih tema suvremene biologije starenja je stanična senescencija.

Senescentna stanica više se normalno ne dijeli, ali nije nužno metabolički neaktivna. Može izlučivati skupinu signalnih molekula poznatu kao SASP – senescence-associated secretory phenotype.

Među njima se nalaze različiti proinflamatorni citokini, kemokini i enzimi koji mogu utjecati na okolno tkivo.

Istraživanja pokazuju da se u starijem jajniku povećavaju znakovi stanične senescencije, upalnih procesa i promjena izvanstaničnog matriksa.

To je posebno zanimljivo u kontekstu pojma inflammaging – kronične, niskogradijentne upale koja prati biološko starenje.

Važno je pritom biti objektivan : još nije dokazano da je upravo jajnik primarni uzrok sistemskog inflammaginga.

Ali sve je više dokaza da između starenja jajnika i sistemskog starenja postoji dvosmjerna komunikacija, odnosno svojevrsna ovarian-systemic axis.

Estrogen je važan – ali priča nije samo o estrogenu

Jedna od najvećih pogrešaka bila bi svesti funkciju jajnika na proizvodnju estrogena.

Estrogen doista ima široke učinke na organizam. Njegovi receptori nalaze se u brojnim tkivima, a pad ovarijske funkcije nakon menopauze povezan je s promjenama u metabolizmu kostiju, vaskularnoj funkciji, mozgu i drugim organskim sustavima.

Suvremena istraživanja pokazuju da je biologija starenja jajnika puno kompleksnija i uključuje:

• mitohondrijsku disfunkciju
• oksidativni stres
• promjene metabolizma
• epigenetske promjene
• oštećenje DNA
• poremećaje proteostaze
• staničnu senescenciju
• kroničnu upalu
• promjene izvanstaničnog matriksa
• fibrozu tkiva.

Ovi procesi međusobno su povezani i mogu stvarati svojevrsnu začaranu petlju biološkog starenja.

U svemu tome  dolazimo do fascinantnih proteina – cohesina

Jedna od vrlo zanimljivih priča u istraživanju starenja jajnika odnosi se na proteine koji se nazivaju cohesini.

Cohesini su proteinski kompleksi koji imaju vrlo važnu zadaću jer djeluju na pravilno dijeljenje kromosoma tokom stanične diobe. 

Kod jajne stanice njihova je priča izuzetno važna i zanimljiva.

Ljudske jajne stanice nastaju vrlo rano u životu i ulaze u dugu fazu mirovanja. Dioba  se tada zaustavlja, a određene komponente diobenog-specifičnog cohesin kompleksa ne obnavljaju se jednostavno tijekom desetljeća.

Pojednostavljeno-jajna stanica mora desetljećima čuvati vrlo precizan sustav koji će jednog dana omogućiti pravilnu podjelu kromosoma.

Među važnim komponentama cohesin kompleksa nalaze se REC8, SMC1β, SMC3 i STAG3.

Istraživanja na ljudskim jajnim stanicama pokazala su da se razine nekih diobeno-specifičnih cohesina, posebno REC8 i SMC1B, smanjuju s dobi.

To je jedna od mogućih molekularnih poveznica između starenja jajne stanice i povećane učestalosti pogrešne diobe kromosoma.

Drugim riječima, problem nije samo:

“Koliko još jajnih stanica imamo?”

nego i:

“Koliko je dobro očuvana njihova molekularna kvaliteta?”

Cohesin nije samo priča o plodnosti

Cohesini su danas prvenstveno istraživani u kontekstu starenja jajne stanice, kromosomske stabilnosti i nepravilnog broja kromosoma. Nije dokazano da je pad cohesina jednostavan biomarker ili uzrok sistemskog starenja žene.

Danas znanstvenici pokušavaju razumjeti kako desetljeća metaboličkog stresa, oksidativnog oštećenja, promjena  i starenja same stanice utječu na vrlo dugotrajno očuvanje strukture jajne stanice.

Novija istraživanja proteoma jajnika dodatno pokazuju koliko su procesi povezani sa starenjem kompleksni – u starijim jajnicima mijenjaju se proteini povezani s upalom, imunološkim odgovorom, stresom, izvanstaničnim matriksom, hormonskom funkcijom i drugim procesima.

Zato cohesin danas predstavlja jedan mali, ali vrlo zanimljiv dio puno veće priče o biologiji starenja ženskog reproduktivnog sustava.

Može li “zdraviji jajnik” značiti i zdravije starenje?

Ovo je jedno od najzanimljivijih pitanja suvremene longevity medicine.

Sve više istraživanja sugerira da bi starenje jajnika moglo biti povezano sa širim procesima sistemskog starenja. Upravo zato se istražuju pristupi koji ciljaju različite mehanizme: staničnu senescenciju, metabolizam, mitohondrijsku funkciju, upalne putove, regenerativnu medicinu i mikrookoliš jajnika.

U novijem radu objavljenom 2026. godine autori čak predlažu promatranje jajnika kroz koncept ovarian-systemic axis, odnosno mogućnost da promjene u jajniku sudjeluju u procesima koji utječu na zdravlje cijelog organizma. Upravo se na tu temu rade intenzivna istraživanja.

Od reproductive lifespan prema healthspanu

Dugo smo zdravlje žene promatrali kroz reprodukciju.

Kada reproduktivna funkcija završi, činilo se kao da završava i važnost jajnika.

U longevity medicini ne zanima nas samo koliko dugo živimo, nego koliko dugo ostajemo:

metabolički zdravi, kognitivno očuvani, fizički funkcionalni, mišićno snažni, emocionalno stabilni i neovisni.

Healthy longevity nije pokušaj zaustavljanja vremena.

To je pokušaj da što dulje zadržimo funkcionalnost organizma.

U tom kontekstu žensko reproduktivno starenje postaje puno više od pitanja plodnosti.

Kako žena stari  i jajnici kao dio longevity medicine

Budućnost ženskog longevity pristupa vjerojatno neće biti samo u nadomještanju hormona nakon što se pojave simptomi menopauze.

Bit će potrebno ranije razumjeti biologiju starenja žene:

• metaboličko zdravlje
• inzulinsku osjetljivost
• mitohondrijsku funkciju
• kroničnu upalu
• kvalitetu sna
• mišićnu masu i snagu
• kardiovaskularno zdravlje
• zdravlje kostiju
• neurokognitivno zdravlje
• hormonalnu funkciju
• te biološke procese koji određuju starenje reproduktivnog sustava.

Jajnik nije izolirani organ već je dio jednog vrlo složenog sustava.

Možda ćemo u budućnosti na žensko starenje gledati upravo kroz tu povezanost – od jajne stanice i njezinih cohesina, preko mikrookoliša jajnika i hormonske komunikacije, sve do metabolizma, mozga, krvnih žila i cijelog organizma. Jajnici su dio biologije ženskog starenja.

Pitanje koje se danas sve ozbiljnije postavlja nije samo kako produžiti reproduktivnu funkciju, nego:

Možemo li bolje razumjeti starenje jajnika kako bismo jednog dana bolje očuvali healthspan žene?

Za sada još nemamo konačan odgovor.