Medicinska estetika oduvijek me je fascinirala, no vrlo brzo sam shvatila da se iza svake priče o ljepoti krije još važnija priča – ona o zdravlju. Koža je naš najveći organ i uvijek odražava stanje organizma. Ako tijelo nije u homeostazi, ako je pod kroničnim stresom ili u nutritivnom deficitu, ne postoji tretman koji će dati zdrav, dugotrajan i prirodan rezultat.
U estetskoj medicini najviše me privlače biostimulatori jer djeluju na sam izvor problema – potiču vlastite stanice kože da ponovno postanu aktivne i funkcionalne. Da bi se njihova regenerativna moć u potpunosti iskoristila, nužno je sagledati jedan od najvećih „tihih sabotera“ u estetskoj regeneraciji: kortizol.
Kortizol – hormon koji čuva život, ali oštećuje kožu
Kortizol je glavni hormon stresa koji luče nadbubrežne žlijezde. U hitnim situacijama njegova je uloga blagotvorna: omogućava nam da se nosimo sa fizičkim i emocionalnim stresom, mobilizira energiju i pomaže tijelu da se nosi s izazovom, smanjuje upalne reakcije i na taj način regulira upalnu reakciju, regulira krvni tlak, kao i ciklus spavanja i budnosti. Kortizol je najviši ujutro nakon buđenja i upravo u to vrijeme nikako ne preporučujem jutarnju kavu.
No problem nije u samom kortizolu, nego u njegovoj kronično povišenoj razini, koja danas postaje pravilo, a ne iznimka. Moderni način života puni nas stresorima koje često ni ne prepoznajemo:
- nekvalitetan, isprekidan san
- prebrz tempo života
- neadekvatna prehrana
- emocionalni stres
- hormonalna neravnoteža
- disbioza crijevne mikrobiote
- nedostatak vremena za odmor i opuštanje
Kada kortizol ostaje visok danima, tjednima ili mjesecima, u tijelu nastaje stanje kronične upale niskog intenziteta(inflammaging), koje se izrazito vidi na koži.
Kako povišen kortizol utječe na kožu – znanstvena pozadina
Kortizol ima direktan učinak na stanice koje su ključne za rezultat biostimulatora:
- Inhibira fibroblaste
Fibroblasti su stanice odgovorne za proizvodnju:
- kolagena
- elastina
- hijaluronske kiseline
- glikozaminoglikana
- proteina koji grade ekstracelularni matriks
Kada je kortizol povišen, fibroblasti postaju „uspavani“ – slabije se dijele, slabije odgovaraju na podražaje i proizvode manje kolagena.
- Smanjuje aktivnost TGF-beta
TGF-beta (Transformirajući faktor rasta beta) jedan je od najvažnijih regulatora regeneracije kože. Kada funkcionira pravilno, on:
- potiče fibroblaste
- aktivira ekstracelularni matriks
- blokira MMP enzime koji razgrađuju kolagen
- smanjuje upalu
Povišen kortizol značajno usporava njegovu aktivnost – i time otežava regeneraciju.
- Povećava MMP enzime
Matrix metalloproteinases (MMP) su enzimi koji razgrađuju kolagen. Kortizol ih aktivira.
Drugim riječima: dok biostimulator pokušava graditi kolagen, kortizol ga istovremeno razgrađuje.
- Oštećuje mitohondrije
Mitohondriji proizvode energiju (ATP) koja je osnova života svake naše stanice u tijelu. Ako energije nema, stanica ne može ispuniti svoju funkciju.
Fibroblasti tada nemaju „gorivo“ za regeneraciju.
- Potiče zadržavanje vode i podbuhlost
Zbog utjecaja na elektrolite i limfni sustav, kortizol može stvarati:
- edeme
- natečenost lica
- „težak“, umoran izgled
- Mijenja raspodjelu masnog tkiva lica
U estetskom smislu ovo je izuzetno važno jer utječe na:
- volumen srednjeg dijela lica
- definiciju linije čeljusti
- konture lica
Sve to izravno utječe na krajnji rezultat bilo kojeg estetskog tretmana.
Što se događa kada biostimulator apliciramo u tkivo pod stresom?
Ako je koža u stanju stresa – s povišenim kortizolom, umornim fibroblastima, mitohondrijima niske energije i upalnim proteinima (IL-6, TNF-alfa) – očekivani učinak biostimulatora neće biti adekvatan. Možemo postići blagi napredak, ali on neće odgovarati stvarnom potencijalu preparata niti željenom rezultatu.
Biostimulatori nisu „čarobne injekcije“. Potrebno je da stanice koje trebaju obaviti posao – mogu raditi.
A ako su iscrpljene, odgovor će biti slab i spor.
Kako pripremiti organizam za najbolji učinak biostimulatora?
Da bi se postigao maksimalan, dugotrajan i homogen rezultat, uvijek preporučujem sveobuhvatni pristup:
- Regulacija kortizola
To uključuje:
- adekvatnu higijenu sna
- identifikaciju osobnih stresora
- smanjenje izloženosti plavom svjetlu u večernjim satima
- redovitu tjelesnu aktivnost (ali ne previše intenzivnu ako je kortizol već visok)
- tehnike disanja i relaksacije
- uzimanje adaptogenih suplemenata
- Individualno odabrani dodaci prehrani
Adekvatna suplementacija podrazumijeva uzimanje samo onoga što nam stvarno treba, ali najčešće uključuje:
magnezij, omega-3, vitamin D, antioksidanse, adaptogene biljne ekstrakte, koenzim Q10 ili NAD+ prekursore.
- Pravilna prehrana
Hrana bogata:
- proteinima (za građu kolagena)
- zdravim mastima
- povrćem s antioksidativnim djelovanjem
Izbjegavanje hrane koja izaziva upalu: prerađene namirnice sa visokim udjelom šećera, prerađena ulja, alkohol, prekomjernu konzumaciju nezdravih ugljikohidrata.
- Pružanje vremena stanici da se obnovi
Mitohondriji i fibroblasti ne regeneriraju se preko noći.
Tijelu često treba 4–6 tjedana prije biostimulacije da dosegne bolje stanje.
Ako organizam pripremimo – rezultat tretmana je vidljivo bolji, dugotrajniji i prirodniji.
Danas raspolažemo visoko sofisticiranim metodama za oporavak mitohondrija poput intervalnog hipoksijskog treninga i dodataka prehrani koji njihov oporavak.
Uzmite si malo vremena i pripremite se na tretmane biostimulatorima, učinak će biti puno bolji. Najbolje od svega je to, da ćete se vi osjećati i iznutra kao novi, puni energije i životne radosti i poleta.
