U posljednje vrijeme moju pažnju kao liječnika snažno je privukla tema koja se odnedavna polako i sramežljivo počinje javljati u svim medijima-mikrobiom. Znanstvenici su konačno shvatili koliko veliku ulogu igraju mikroorganizmi koji naseljavaju naše tijelo i žive s nama u simbiozi. Jednom sam naišla na pitalicu: Što je zajedničko čovjeku i koraljima? To da nikada nisu sami.

Baveći se biorezonancom brzo sam shvatila kako ta mala živa bića u našem tijelu imaju izvanredno važnu ulogu i izravno utječu na naše zdravlje i ravnotežu. Možemo slobodno reći da debelo crijevo predstavlja mali svemir za sebe, a za nas znanstvenu fantastiku. Mikrobi su ti koji kontroliraju ne samo naše fizičko zdravlje, nego i naše raspoloženje. Znanstvenici su otkrili da naša sreća, tuga, depresija i strahovi velikim dijelom ovise o ponašanju naših mikroba. Sposobnost pamćenja i koncentracije također su pod utjecajem njihova djelovanja. Danas se intenzivno radi na istraživanju o utjecaju mikroba i kod drugih bolesti kao što je poremećaj ponašanja kod djece ili Alzheimerova bolest u odraslih.

Simbioza ljudi i mikroba vjerojatno je najkompleksniji oblik suživota na zemlji. Mikrobi su zapravo ti koji nas štite, a debelo crijevo jedan je od najbitnijih imunosnih organa u tijelu. Bakterije su te koje nam pomažu iskoristiti vitamine, aminokiseline i masne kiseline iz hrane koju konzumiramo. Možete li zamisliti da u nama živi oko 100 bilijuna takvih malih bića, koja zajedno teže više od našeg mozga?

Mikrobiom je područje kojim se danas neuroznanost intenzivno bavi. Jedan od najznačajnijih stanovnika našeg crijeva je bifidobakterija koju nalazimo u namirnicama kao što je jogurt, kefir ili kiselo zelje. Provedeni su eksperimenti na mladim, zdravim studentima: dodavanje bifidobakterije u čašu mlijeka dalo je zadivljujuće rezultate-mozak ispitanika funkcionirao je bolje nego ikad, a na stres su bili gotovo imuni. Temeljem svih tih istraživanja intenzivno se radi na razvoju tzv. psihobiotika, za koje se pretpostavlja da bi mogli igrati veliku ulogu u terapiji psihičkih bolesnika. Već je dulje vrijeme poznato da ljudi koji boluju od iritabilnog kolona imaju i psihičkih problema u smislu depresije i različitih oblika strahova. Nakon deset tjedana terapije mikrobima, pacijentima je bilo znatno bolje.

Svatko je od nas u određenim životnim situacijama imao probleme sa probavnim sustavom.To nije iznenađujuće, obzirom da se na tom tkivu nalaze završeci oko 100 milijuna neurona, što nakon mozga predstavlja najveću koncentraciju živčanog tkiva u tijelu. Mikrobiom sudjeluje u proizvodnji nerotransmitera GABA, te psihoaktivnih tvari poput dopamina i serotonina, a 1 gram stolice sadrži više bakterija nego što ima stanovnika na Zemlji. Poznata je činjenica koliko je crijevo dobro prokrvljeno i koliko živčanih završetaka ima. Mikrobi su ti koji potiču stanice crijeva da luče citokine, jednu vrstu bjelančevina, koji su povišeni kod različitih vrsta upala, ali i kod bolesti poput depresije i autizma. Ukratko, mikrobi imaju izravan utjecaj na središnji živčani sustav i to prvenstveno putem jednog od najvažnijih živaca u našem tijelu, vagusa. Ukoliko se čovjek nalazi pod stresom, mozak šalje signale koji djeluju na crijevo i mikrobiom, te dolazi do određenih pomaka koji pak periferno remete lučenje aktivnih tvari i tako se zatvara začarani krug. Zdravo debelo crijevo predstavlja nepropusnu barijeru za alergene, štetne tvari i otrove, stoga što su epitelne stanice crijeva međusobno čvrsto povezane tzv. tight junction (nepropusnom vezom). Laktobacili, koji predstavljaju jedne od najbitnijih stanovnika našeg tijela, sudjeluju u nastajanju kratkih lanaca masnih kiselina koji su neophodni za održavanje te veze. Ukoliko dođe do popuštanja te veze, razvija se leaky-gut syndrome (sindrom propusnoga crijeva) i dolazi do uplavljivanja bakterija u krvožilni sustav. Terapija antibioticima u takvim slučajeva vrlo često samo još više pogoršava ionako tešku kliničku sliku. 

Dakle, pobrinite se da vaši mikrobi u crijevu žive sretno i zadovoljno! Kako to postići? Hranite se raznoliko, jedite puno povrća; naše bakterije nisu navikle na puno masnoća i šećera. Konzumirajte meso u ograničenim količinama, nikako svaki dan. Putem biorezonance može se vrlo jednostavno utvrditi šta je za vašu prehranu najbolje. Često svojim pacijentima kažem da se od umjerenosti još nitko nije razbolio. Koliko je god moguće izbjegavajte uzimanje antibiotika, a to se pogotovo odnosi na djecu čija je crijevna flora posebno osjetljiva. 

Crijevnoj flori potrebno je oko 3 mjeseca kako bi se oporavila nakon terapije antibioticima. Uzimanje adekvatnih probiotika ima samo smisla ukoliko prilagodite i svoju prehranu. U proljeće jedite artičoke – one sadrže inulin kojem se naše bakterije posebno vesele. Hladna riža i krumpir sadrže jedan oblik posebno rezistentnog škroba koji djeluje kao probiotik. Konzumirajte jogurte i kefir bez drugih dodataka koji sadrže bifidobakterije, po mogućnosti uvijek istu vrstu, kako bi se crijevo maksimalno prilagodilo. Tu je, naravno, i nezaobilazno kiselo zelje, pastinake i topinambur. Danas je dostupan nepregledan broj različitih recepata za pripremu povrća, stoga budite kreativni, razveselite i iznenadite svoju obitelj, prijatelje ili kolege koji će vam biti zahvalni na slasnom obroku. Želite da vam bude bolje? Živite SVJESNO i SRETNO!