U vrijeme početaka moje liječničke karijere nije se previše učilo o ulozi debelog crijeva u našem tijelu. Unazad dvadesetak godina situacija se značajno promijenila. Nove znanstvene tehnologije omogućile su preciznu i brzu analizu te identifikaciju bakterija u crijevu što do tada nije bilo moguće. Naše crijevo naseljavaju doslovce bilijuni bakterija i sinergijskim djelovanjem čine debelo crijevo najvažnijim imunološkim organom u tijelu. Možete li zamisliti da samo jedan gram crijevnog sadržaja ima više bakterija, gljivica i virusa nego što je stanovnika na zemlji? Sve te bakterije nalaze se u vrlo osjetljivoj ravnoteži koja omogućava zdravo i normalno funkcioniranje debelog crijeva. Fascinantno je to da svaki čovjek ima svoju kombinaciju crijevnog mikrobioma poput otiska prsta. Bakterije su odgovorne za zdravu crijevnu sluznicu u kojoj se nalazi 70 – 80 % svih stanica u tijelu koje stvaraju antitijela. Kako bi ti fini mehanizmi u bakterijama besprijekorno funkcionirali, moraju imati dovoljno adekvatne hrane, adekvatnu temperaturu i dovoljno vlage. Iz tih razloga jako je bitno kako se hranimo i što pijemo. Nažalost, suvremene su životne navike, loša i brza prehrana, stres te uzimanje lijekova ove bitne mehanizme u našem tijelu dovele do velikog disbalansa i uzrokovale niz bolesti i poremećaja s kojima se suvremeni čovjek bori. Znanstvenici danas cijeli niz bolesti dovode u svezu s poremećenim crijevnim mikrobiomom. Bakterije proizvode mnoge aktivne tvari poput hormona i neurotransmitera koji putem fine kapilarne mreže, koja okružuje doslovce svaku crijevnu resicu, ulaze u krvotok i tako stižu i do mozga. Pristigle informacije se obrađuju i stvaraju se neurotransmiteri koji putem živčanog sustava dolaze do crijevnih stanica koje onda opet šalju informacije prema crijevnom mikrobiomu. Dakle, između crijeva i mikrobioma postoji direktna veza.
Imunološki sustav visoko je sofisticiran mehanizam u tijelu i u ova komplicirana i zahtjevna vremena htjela bih vam svima približiti što sami možete napraviti za svoje zdravlje. Prvu barijeru predstavljaju površine koje dolaze u kontakt s vanjskim svijetom, koža i sve sluznice. Ako je taj naš prvi imunološki odgovor dovoljno jak, do infekcije neće niti doći ili će prodor patogena biti slab. Ako ipak dođe do prodora tih patogena, na scenu stupaju bijela krvna tjelešca kao što su granulociti ili limfociti. Danas se jako puno razgovara, u kontekstu pandemije koja vlada, o T limfocitima koji imaju sposobnost proizvodnje citokina. Ponekad se može dogoditi da dođe do prekomjernog lučenja tih citokina koji onda izazivaju tzv. citokinsku oluju koja nam može uzrokovati cijeli niz zdravstvenih problema. Upravo je iz navedenih razloga iznimno važno da imamo dobro očuvani crijevni mikrobiom i intaktnu crijevnu sluznicu s očuvanim stanicama u crijevu koje proizvode antitijela. Pokušajte samo zamisliti da crijevna sluznica svakog čovjeka ima 300 – 400 m2 i da u toj sluznici ima tri puta više imunoloških stanica nego u koštanoj srži, limfnim čvorovima i slezeni zajedno. To je definitivno naš najveći imunološki organ u tijelu!
Sve znanstvene studije upućuju na to da svaka infekcija mijenja naš mikrobiom i smanjuje broj bakterija. Krivi način prehrane, stres, prekomjerno uzimanje nepotrebnih lijekova i premalo kretanja uzrokuju velike pomake između dobrih i loših bakterija i dovode do značajnog pada imuniteta.
Kako si možemo pomoći?
Pokušajte tijekom dana pronaći malo vremena za sebe, sigurno postoji nešto što vas opušta. Ugodna glazba, zanimljiva knjiga, šetnja, rad u vrtu, meditacija, vježbanje, samo su neke ideje.
Za naše je bakterije jako bitno da ih pravilno hranimo, stoga jedite puno povrća! Jednostavni ugljikohidrati i šećeri potiču razmnožavanje loših bakterija i gljivica, pogotovo kandide. Jedite što više svježih namirnica. Preporučujem i uzimanje C i D3 vitamina, te cinka koji podržavaju normalni rad imunološkog sustava.
Krećite se što više jer tako pokrećemo energetske tokove u tijelu i onemogućavamo nastanak energetskih blokada.
Ono što bih svakako preporučila uzimanje kvalitetnih i provjerenih probiotika. Obratite pažnju prilikom kupnje da imaju adekvatne certifikate poput GRASA, te dozvole WHO-a, WGO-a i FDA-e. Na kutiji treba biti otisnuto koliko bakterija preparat sadrži. Prema svim dostupnim studijama jedan gram treba sadržavati minimalno milijardu bakterija. Probiotske bakterije trebaju biti aktivne, ali mnogi dodaci prehrani ne zadovoljavaju te kriterije. Ne postoji univerzalni probiotik koji rješava sve probleme. Najpravilnije bi bilo napraviti analizu stolice na mikrobiom i tek onda predlagati terapiju. Najveća efikasnost probiotičkih preparata postiže se optimalnom kombinacijom različitih bakterijskih sojeva. Svakako bih ljudima iznad 60 godina preporučila redovito uzimanje probiotika jer je dokazano da s godinama mikrobiom crijeva slabi.
I na kraju, imajte strpljenja, mikrobiom se ne može preko noći oporaviti, dapače, ponekad su potrebni mjeseci da se obnovi. Samo ćete tako postići da imate zdravi imunološki sustav i date doprinos svome zdravlju.
