Započevši pisati o ovoj temi, brzo sam shvatila da sve što bih željela reći daleko nadilazi opseg ove kolumne. Ova me tema zaokuplja dugi niz godina, na njoj radim već podulje, no dosad nisam za nju imala ime. Ideja na kojoj počiva moj centar, Koncept 5 elemenata, u biti odražava sve što možete poduzeti kako biste živjeli što zdravije i kvalitetnije. Nadam se da ćete za ponešto od toga biti inspirirani i ovim tekstom.
Objasnit ću Vam zašto sam objedinila detoks i relaksirajuće tretmane, zdravu njegu lica i tijela, biorezonacu, jogu i vježbanje, meditaciju, pa i edukaciju. No ne očekujem da ćete već od sutra započeti s primjenom ovih savjeta u svakodnevnom životu – želim Vas ponajprije informirati, i potaknuti Vas da bez stresa učinite prvi korak prema boljoj i kvalitetnijoj budućnosti.
O svom umu i tijelu valja voditi brigu svakodnevno. Ne želim Vam davati lažna obećanja, na tjelesnom i mentalnom zdravlju treba poraditi. Utjecaji kojima smo izloženi su raznoliki: od genetike, načina života i okoline do posla koji radite.
U posljednje vrijeme provode se mnogobrojne studije o tome kako aktivno, produktivno i zdravo živjeti što dulje. Naravno da je u razvijenim dijelovima svijeta očekivana životna dob dulja, no kakva je kvaliteta života nakon šezdesete? Svodi li Vam se život na svakodnevne terapije, uzimanje lijekova, manjak životne radosti, puko preživljavanje? Ili želite uživati u životu, plodovima svoga rada i mudrosti koju ste stekli? Odluka je na Vama, a mi smo tu da Vam pomognemo!
Željela bih se prvo osvrnuti na genetiku, na koju se često pozivamo. Dobri geni zasigurno pripomažu dugom životu; međutim, prema statistikama oni čine tek 40% ove priče. Danas postoji znanost pod nazivom epigenetika, koja proučava što se događa s našim genima pod različitim utjecajima, što je u konačnici bitnije od samih gena. Na kraju svakog kromosoma se nalaze tzv. telomeri, strukture koje sprječavaju sljepljivanje krajeva kromosoma i njihovu razgradnju, omogućavaju pravilnu replikaciju, te čuvaju integritet kromosoma. Prilikom stanične diobe telomeri se s vremenom troše i skraćuju, što pak mijenja biokemijska svojstva i funkciju stanica. Vjerojatno i sami u ovom trenutku dolazite do glavnog pitanja – kako održati funkciju telomera što dulje? To je u mnogim područjima pitanje nad pitanjima koje zaokuplja mnoge znanstvenike. Prema svim dostupnim saznanjima, smatra se da je u idealnim okolnostima zasad najveća moguća duljina života određena brojem replikacija DNA, i iznosi približno 120 godina. Danas se intenzivno radi na potencijalnim testovima za široku primjenu u smislu epigenetičkih satova, dakle na proučavanju mehanizama koji kontroliraju biološku dob i pravovremeno upozoravaju na promjene. Druga skupina znanstvenika radi na tzv. glikanskom satu starenja koji se temelji na analizi promjena glikanskih biljega. Glikani su složeni šećeri koji se nalaze na površini stanice, i analizom tih spojeva može se ustanoviti stvarna biološka dob. Glikanski lanci se mijenjaju, što rezultira različitim staničnim funkcijama i procesima.
Svakodnevna prehrana ima nemjerljivu ulogu u našem životu. Usprkos dostupnosti iscrpnih informacija o toj temi, smatram da mnogi ljudi nisu svjesni koliko prehrana zapravo znači. Napomenut ću samo ono najbitnije, a detalje ostaviti za drugu priliku. Jedite namirnice podneblja u kojem živite, svježe voće i povrće Vašega kraja koje ne prelazi velike udaljenosti i ne podliježe raznim obradama radi očuvanja svježine. Konzumirajte različite vrste žitarica, a ne samo pšenicu, jer današnja pšenica sadrži 50 puta više glutena od one koju su jeli naši djedovi i bake. Jedite samo onoliko proteina dnevno koliko zaista trebate (prosječno 1 g po kilogramu tjelesne težine), ali neka oni budu kvalitetni. Izbjegavajte industrijski prerađenu hranu, kuhajte kod kuće, družite se s obitelji, jedite zajedno za stolom. Neka svatko doprinese tom trenutku okupljanja oko stola. Zdrave prehrambene navike imaju za posljedicu i normalnu tjelesnu težinu, koja Vas štiti od mnogih zdravstvenih tegoba suvremenog života kao što su dijabetes i bolesti krvožilnog sustava.
Redovita fizička aktivnost je ključ Vašeg zdravlja. Ne mora to nužno biti svakodnevni odlazak u teretanu, dovoljno je malo razgibavanja, vožnja biciklom, večernja šetnja s obitelji, hodanje po kvartu, vrtlarenje ili kontakt sa prirodom.
Pokušajte umiriti svoj životni tempo i stres. Kratki stres može biti i produktivan, dok dugoročni doslovno uništava našorganizam. Izdvojite svakodnevno malo vremena za lijepe stvari u životu, meditaciju, molitvu, jogu, slušanje glazbe, ples ili druženje s pozitivnim osobama koje će Vam prenijeti životnu radost i opuštenost.
Usprkos brojnim medijskim kampanjama, ljudi imaju sve više loših životnih navika. Konzumiraju se velike količine alkohola, droga, duhanskih proizvoda. Sjetite se što smo rekli o telomerima: budući da navedeni čimbenici izravno utječu na taj dio kromosoma, ni dobri geni neće biti od velike pomoći.
Velika sam pobornica sistematskih pregleda, jer sam nebrojeno puta svjedočila dobrobiti pravovremene dijagnoze. Smatram da bismo morali moći izdvojiti nekoliko sati godišnje za sve potrebne preglede.
Statistike su pokazale da je dobar i aktivan društveni život eliksir mladosti. Maknite se od televizora, serija, kompjutera i društvenih mreža. Družite se s obitelji, prijateljima, sudjelujte u društvenim aktivnostima, volontirajte. Održavanje jakih društvenih veza izuzetno pozitivno utječe na mentalno i emocionalno zdravlje.
Spavate li dovoljno i kvalitetno? Poduzmite navečer korake koji Vašem tijelu dopuštaju da se smiri i utone u san. Odložite mobitel, smanjite izloženost svjetlu, jer samo će u tom slučaju melatonin odraditi svoj posao. Nemojte prije spavanja konzumirati tešku hranu, jer organizam bi se tijekom noći trebao obnoviti, a ne probavljati. Odmor i obnova tijela u snu su esencijalni za zdravlje i vitalnost.
Svakako ostanite mentalno aktivni, stječite nove vještine, učite, čitajte, rješavajte mozgalice i križaljke, stimulirajte stanice svog mozga. Mentalna stimulacija, uz ostale zdrave navike, pomaže održavanju kognitivnih funkcija i smanjuje rizik od demencije.
Čovjek koji se njeguje i brine o sebi ima potpuno drugačije zračenje i ostavlja drugi dojam na svoju okolinu od onih koji to ne čine. Taj se dojam ne može postići nijednim estetskim zahvatom. Iako sam velika zaljubljenica u estetiku, kozmetiku i tretmane, svjesna sam da je to tek nadopuna svemu onome o čemu sam upravo pisala.
Htjela bih Vam samo još ispričati priču o etničkoj skupini Hunza, narodu koji živi u brdima sjevernog Pakistana. Ne samo da su dugovječni, oni su i zdravi. Žive u vrlo izoliranim uvjetima, tako da su idealni za proučavanje. Ishrana im je bogata lokalnim voćem i povrćem, orašastim plodovima i žitaricama. Imaju dva obroka dnevno i svake godine krajem zime svi ritualno poste barem dva mjeseca. U to vrijeme piju vodu, sok od marelice i jedu kozji sir. Piju isključivo svoju izvorsku vodu, i s obzirom da žive u brdima, mnogo hodaju i bave se aktivnostima u prirodi. Njeguju tradicionalan način života poštujući koncept zajedništva i podrške unutar zajednice. Prakticiraju tehnike disanja, meditaciju, hladno kupanje, ples i pjevanje. Namirnica koja u njihovoj kulturi ima poseban status je marelica, i to u svim oblicima: svježa, suha, fermentirana, u obliku soka, pa čak se niti koštice ne bacaju. Podsjetite se na antioksidanse i koenzime – upravo to nalazimo u ovom voću. Osim vlakana tu su i vitamin E, željezo, magnezij, bakar, fosfor i moćni beta karoten.
I na kraju: uživajte u malim stvarima koje pomažu razvoju vrijednih emocija i osjećaja sreće, pokušajte pronaći ravnotežu između posla i odmora, budite pozitivni i usredotočite se na sadašnji trenutak, naučite cijeniti dobre aspekte svog života, i budite zahvalni na njima. Sigurna sam da ćete zasjati novim sjajem!
